OSTVARIVANJE PRAVA NA PREKNJIŽAVANJE VIŠE ILI POGREŠNO PLAĆENOG POREZA
Posted by POREZI- pravo i praksa on 12.7.17 with 8 comments
Prema članu 10. stav 2. tačka 4. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS" broj 80/02...108/16), fizičko i pravno lice u poreskopravnom odnosu, pored ostalih prava, ima pravo da koristi više ili pogrešno plaćeni porez odnosno sporedna poreska davanja, za namirenje drugih dospelih poreskih obaveza, putem preknjižavanja.
Zahtev za preknjižavanje podnosi se nadležnoj filijali Poreske uprave, prema sedištu pravnog lica, odnosno prebivalištu fizičkog lica.
Poreska uprava propisala je formu zahteva za preknjižavanje, ali se zahtev može podneti i u slobodnoj formi, s tim što jee potrebno da sadrži sve obavezne elemente da bi se po njemu moglo postupati.
Zahtev za preknjižavanje obavezno treba da sadrži:
-naziv/ime i prezime poreskog obveznika;
-PIB/JMBG;
-sedište/prebivalište i adresa;
-račun na teret kog se vrši preknjižavanje;
-račun u korist kog se vrši preknjižavanje odnosno BOP;
-potpis poreskog obveznika, odnosno njegovog punomoćnika, zakonskog zastupnika ili drugog ovlašćenog lica.
Administrativna taksa se ne plaća prilikom zahteva za preknjižavanje.
Po prijemu zahteva za preknjižavanje, Poreska uprava proverava osnovanost zahteva. Vrše se provere u poreskom računovodstvu radi utvrđivanja da li postoji preplatni saldo, da li su na analitičkim karticama poreskog obveznika izvršena sva potrebna knjiženja i da li postoji dug na računu u čiju korist se traži preknjižavanje. Mogu biti potrebne i dodatne provere od strane kancelarijske ili terenske kontrole.
Najbitniji uslovi za ostvarenje prava na preknjižavanje jesu da na računu sa kog se traži preknjižavanje postoji preplatni saldo a na računu u čiju korist se traži preknjižavanje, dug.
Dakle, preknjižavanje se ne može vršiti ukoliko na računu u čiju korist se traži, ne postoji dug. U tom slučaju je moguće ostvariti pravo na povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza.
Poreska uprava je dužna da po zahtevu za preknjižavanje donese rešenje u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva.
Ukoliko, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, Poreska uprava oceni da je zahtev za preknjižavanje osnovan, rešenjem će odobriti preknjižavanje. U suprotnom, ukoliko oceni da je zahtev neosnovan, rešenjem će odbiti zahtev.
Protiv rešenja kojim se odbija zahtev za preknjižavanje može se izjaviti žalba, u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja. Žalba ne odlaže izvršenje. Žalba se podnosi Ministarstvu finansija, Sektor za drugostepeni poreski i carinski postupak, a preko mesno nadležne Filijale koja je donela prvostepeno rešenje koje se žalbom napada.
Rešenje kojim je odobreno preknjižavanje, nakon dostavljanja poreskom obvezniku, dostavlja se i Upravi za trezor, radi izvršenja.
Kada se porez plaća putem preknjižavanja, danom plaćanja poreza smatra se dan kad je dospela poreska obaveza koja se plaća putem preknjižavanja, ako je na taj dan postojao preplatni saldo, odnosno više plaćeni porez. Ako na dan dospelosti poreske obaveze koja se plaća putem preknjižavanja ne postoji više ili pogrešno plaćeni porez, odnosno ne postoji preplatni saldo, danom plaćanja poreza koji se plaća preknjižavanjem, smatra se dan kada je porez po drugom osnovu plaćen u iznosu većem od dugovanog, odnosno, dan kada je pogrešno plaćen.
Dan plaćanja poreza određuje se na osnovu činjeničnog stanja na dan odlučivanja po zahtevu za preknjižavanje.
Dan kada je plaćen porez na dodatu vrednost u iznosu većem od dugovanog je dan na koji poreski obveznik ima pravo da podnese zahtev za povraćaj neiskorišćenog iznosa poreskog kredita, u skladu sa članom 52. Zakona o porezu na dodatu vrednost, kojim je propisano, da taj zahtev, PDV poreski obveznik, može da podnese najranije istekom roka za podnošenje poreske prijave za tekući poreski period.
Zahtev za otpis neosnovano obračunate kamate koja je tekla na računu u korist koga se vrši preknjižavanje, poreski obveznik može istaći u okviru samog zahteva za preknjižavanje a može podneti i poseban zahtev, nakon što rešenje kojim se odobrava preknjižavanje, bude izvršeno.
Kod postupanja po zahtevu za preknjižavanje, Poreska uprava, po službenoj dužnosti, vodi računa o zastarelosti.
Prema članu 114a Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu, putem preknjižavanja, zastareva u roku od 5 godina od dana kada je zastarelost počela da teče. Zastarelost počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je poreski obveznik stekao pravo na namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu, putem preknjižavanja. Odredbe o zastarelosti prava na preknjižavanje ne primenjuju se kada su u pitanju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, odnosno kada na tim računima postoji preplatni saldo.
Zastarelost se prekida svakom radnjom poreskog obveznika u cilju ostvarivanja prava na preknjižavanje više ili pogrešno plaćenog poreza. No, zastarelost nastupa, u svakom slučaju kad protekne 10 godina, od dana kad je zastarelost počela da teče.
U zastarelost se računa i vreme koje je proteklo u odnosu na prethodnika poreskog obveznika.
Ukoliko se u postupku po zahtevu utvrdi da je nastuila zastarelost prava na preknjižavanje, Poreska uprava donosi rešenje kojim se zahtev odbija.
Zahtev za preknjižavanje podnosi se nadležnoj filijali Poreske uprave, prema sedištu pravnog lica, odnosno prebivalištu fizičkog lica.
Poreska uprava propisala je formu zahteva za preknjižavanje, ali se zahtev može podneti i u slobodnoj formi, s tim što jee potrebno da sadrži sve obavezne elemente da bi se po njemu moglo postupati.
Zahtev za preknjižavanje obavezno treba da sadrži:
-naziv/ime i prezime poreskog obveznika;
-PIB/JMBG;
-sedište/prebivalište i adresa;
-račun na teret kog se vrši preknjižavanje;
-račun u korist kog se vrši preknjižavanje odnosno BOP;
-potpis poreskog obveznika, odnosno njegovog punomoćnika, zakonskog zastupnika ili drugog ovlašćenog lica.
Administrativna taksa se ne plaća prilikom zahteva za preknjižavanje.
Po prijemu zahteva za preknjižavanje, Poreska uprava proverava osnovanost zahteva. Vrše se provere u poreskom računovodstvu radi utvrđivanja da li postoji preplatni saldo, da li su na analitičkim karticama poreskog obveznika izvršena sva potrebna knjiženja i da li postoji dug na računu u čiju korist se traži preknjižavanje. Mogu biti potrebne i dodatne provere od strane kancelarijske ili terenske kontrole.
Najbitniji uslovi za ostvarenje prava na preknjižavanje jesu da na računu sa kog se traži preknjižavanje postoji preplatni saldo a na računu u čiju korist se traži preknjižavanje, dug.
Dakle, preknjižavanje se ne može vršiti ukoliko na računu u čiju korist se traži, ne postoji dug. U tom slučaju je moguće ostvariti pravo na povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza.
Poreska uprava je dužna da po zahtevu za preknjižavanje donese rešenje u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva.
Ukoliko, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, Poreska uprava oceni da je zahtev za preknjižavanje osnovan, rešenjem će odobriti preknjižavanje. U suprotnom, ukoliko oceni da je zahtev neosnovan, rešenjem će odbiti zahtev.
Protiv rešenja kojim se odbija zahtev za preknjižavanje može se izjaviti žalba, u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja. Žalba ne odlaže izvršenje. Žalba se podnosi Ministarstvu finansija, Sektor za drugostepeni poreski i carinski postupak, a preko mesno nadležne Filijale koja je donela prvostepeno rešenje koje se žalbom napada.
Rešenje kojim je odobreno preknjižavanje, nakon dostavljanja poreskom obvezniku, dostavlja se i Upravi za trezor, radi izvršenja.
Kada se porez plaća putem preknjižavanja, danom plaćanja poreza smatra se dan kad je dospela poreska obaveza koja se plaća putem preknjižavanja, ako je na taj dan postojao preplatni saldo, odnosno više plaćeni porez. Ako na dan dospelosti poreske obaveze koja se plaća putem preknjižavanja ne postoji više ili pogrešno plaćeni porez, odnosno ne postoji preplatni saldo, danom plaćanja poreza koji se plaća preknjižavanjem, smatra se dan kada je porez po drugom osnovu plaćen u iznosu većem od dugovanog, odnosno, dan kada je pogrešno plaćen.
Dan plaćanja poreza određuje se na osnovu činjeničnog stanja na dan odlučivanja po zahtevu za preknjižavanje.
Dan kada je plaćen porez na dodatu vrednost u iznosu većem od dugovanog je dan na koji poreski obveznik ima pravo da podnese zahtev za povraćaj neiskorišćenog iznosa poreskog kredita, u skladu sa članom 52. Zakona o porezu na dodatu vrednost, kojim je propisano, da taj zahtev, PDV poreski obveznik, može da podnese najranije istekom roka za podnošenje poreske prijave za tekući poreski period.
Zahtev za otpis neosnovano obračunate kamate koja je tekla na računu u korist koga se vrši preknjižavanje, poreski obveznik može istaći u okviru samog zahteva za preknjižavanje a može podneti i poseban zahtev, nakon što rešenje kojim se odobrava preknjižavanje, bude izvršeno.
Kod postupanja po zahtevu za preknjižavanje, Poreska uprava, po službenoj dužnosti, vodi računa o zastarelosti.
Prema članu 114a Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu, putem preknjižavanja, zastareva u roku od 5 godina od dana kada je zastarelost počela da teče. Zastarelost počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je poreski obveznik stekao pravo na namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu, putem preknjižavanja. Odredbe o zastarelosti prava na preknjižavanje ne primenjuju se kada su u pitanju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, odnosno kada na tim računima postoji preplatni saldo.
Zastarelost se prekida svakom radnjom poreskog obveznika u cilju ostvarivanja prava na preknjižavanje više ili pogrešno plaćenog poreza. No, zastarelost nastupa, u svakom slučaju kad protekne 10 godina, od dana kad je zastarelost počela da teče.
U zastarelost se računa i vreme koje je proteklo u odnosu na prethodnika poreskog obveznika.
Ukoliko se u postupku po zahtevu utvrdi da je nastuila zastarelost prava na preknjižavanje, Poreska uprava donosi rešenje kojim se zahtev odbija.
Categories: zahtev za preknjižavanje, zastarelost
Zastarelost nastupa u svakom slucaju posle deset godina.
ОдговориИзбришиAko imam duznike koji su duze od pet godina duznici, a ja sam im dao robu koju nisu nikad platili, pa i mnogi su zatvorili firme, a ja sam im dao robu sa PDV, koji je nacin ili mogucnost da trazim da mi se taj PDV vrati, ili povrati na racun firme i u kojim slucajevima. Sta to treba da uradim da bih taj PDV vratio.
Hvala
Poštovani,
ИзбришиObaveza obračuna i plaćanja PDV-a naastaje danom izdavanja fakture. Po mom mišljenju, nemate pravo na povraćaj PDV-a po računima koji su izdati ali nisu naplaćeni. Vaše je da tužite kupce.
Kupio sam robu od firme sa PDV i koristio ga. Ta firma je radila vise godina i otisla u blokadu nekoliko meseci posle prodaje robe meni. Ja sam godinu dana posle trgovine dobio neku kontrolu poslovanja i inspektor je hteo da proveri dali je taj dobavljac stvarno izdao te fakture. Nije mogao da proveri jer je dobavljac nekoliko meseci posle trgovine otisao u blokadu. Inspektor je meni osporio tu trgovinu i ODV i pored toga sto sam ja toj firmi takodje prodao robu za slicnu vrednost i dao joj PDV. Kompezacija je uradjena. Sad inspektor prihvata moj izlazni pdv ali ne priznaje ulazni i zaduzuje me za ulazni PDV.
ОдговориИзбришиDali je inspektor u pravu i koja su moja prava i mogucnosti.
Pozdrav
Poštovani,
ИзбришиTo zavisi od činjeničnog stanja. Ako ste u stanju da dokažete da se ne radi o fiktivnim računima, onda nije u pravu.Pretpostavljam da inspektor ima makar neku indiciju da se o tome radi.
Dali moze da se odobri reprogram dugovanja ako je stavka PDV u plusu ili mora da se taj PDV prvo preknjizi na stavke koje su u minusu i da on kao plusna stavka bude na nuli ili u minusu.
ОдговориИзбришиDa budem jasniji, u dugovanju sam za doprinose i zdravstvo... a PDV mi je u plusu imam poreski kredit. Podneo sam zahtev za reprogram. Cuo sam da mi ga nece odobriti jer imam u plusu PDV, pretplatu. Dali je to tacno
Poštovani,
ИзбришиDobro ste čuli. Prvo morate iskoristiti pravo na preknjižavanje, pa tek ako nakon toga i dalje bude postojao dug, možete tražiti odloženo plaćanje.
Od 1.1.1986.sam prijavljena na poljoprivredno osiguranje.Ubrzo zatim sam se zaposlila,a sa poljoprivrede nisam odjavljena,tako da imam duplo placene doprinose 6,5godine.Postoji li nacin da te godine preknjizim i dodam na postojeci staz i kome se obratiti?Hvala unapred!
ОдговориИзбришиPodnela sam zahtev za preknjizavanje pre 10 MESECI i išla 2 puta da molim inspktorku zaduženu za moj predmet da ga rešava...Jos uvek sredstva nisu preknjizena. A kažete zakonski rok 15 dana za rešavanje.
ОдговориИзбриши